Pristup kulturi za ranjive skupine uvijek je bio ključni pokretač rada CRVENIH NOSOVA.
Svježe započetim projektom Clownexus, koji uključuje osam europskih zdravstvenih klaunskih organizacija, želimo ranjivim skupinama olakšati pristup kulturi i umjetničkim klaunovskim aktivnostima. Glavni korisnici su ljudi koji žive s demencijom i djeca koja se moraju nositi s poremećajem iz autističnog spektra (ASD).
Trogodišnji projekt želi se suočiti s nedostatkom interaktivnih umjetničkih performansa razvijenih sa i za osobe s demencijom i djecu s poremećajem iz autističnog spektra (ASD autism spectrum disorder) – i jedni i drugi imaju poteškoće u postizanju punih kulturno-društvenih prava i pristupa kulturnom sudjelovanju.
Razvit će se novi umjetnički formati i pristupi uz osjetljivo uključivanje povezanih dionika, poput roditelja, obitelji i skrbnika, jer za te ciljne skupine ne postoje metodologije su-stvaranja.
Na Svjetski dan autizma željeli bismo zaroniti duboko u potrebe djece s poremećajem iz spektra autizma (ASD).
Razgovarali smo s dvije stručnjake o tome kako djeca s ASD-om percipiraju svijet i kako klaunovi mogu imati pozitivan utjecaj: Žarkom Klopotan, ravnateljicom Centra za autizam Zagreb, Hrvatska, i Sandrom Čavrak, ravnateljicom Centra za autizam Rijeka, Hrvatska.
1. Što je poremećaj iz autističnog spektra?
Žarka Klopotan: Poremećaj iz spektra autizma dijagnosticira se multidisciplinarno na temelju više medicinskih, psiholoških i logopedskih procjena. Već u ranom djetinjstvu mogu se vidjeti znakovi koji upozoravaju na autizam na područjima socijalne interakcije, komunikacije i ponašanja.
Sandra Čavrak: Uzrok autizma nije poznat.
2. Kako djeca s poremećajem iz autističnog spektra doživljavaju svijet?
Sandra Čavrak: Nikad nećemo znati točno. Međutim, znamo da ljudi s ASD-om percipiraju sve što prosječni ljudi čine svojim osjetilima, no često se dogodi da je nešto poremećeno u senzornoj integraciji, pa su njihovi odgovori na vanjske podražaje ili one iz vlastitog tijela potpuno neobični. Primjerice, čarape im mogu smetati, neke nemaju osjećaj boli, a neke često imaju potrebu za intenzivnim pritiskom, pa se, primjerice, uvlače ispod madraca …
Žarka Klopotan: Djeca s ASD-om mogu uočiti i najmanje detalje. Oni mogu promatrati objekt na takav način da su više usredotočeni na detalje nego na cjelokupno. Djeca s ASD-om su vizualni mislioci. Svijet doživljavaju u slikama. Zato je u radu s njima važno i potrebno koristiti slikovni materijal. Na neke vizualne stimulanse djeca s ASD-om mogu biti preosjetljiva, a na neka neosjetljiva.
3. Kako umjetnost poboljšava rad s djecom s poremećajem iz autističnog spektra?
Sandra Čavrak: Svaka aktivnost prilika je za učenje. Npr. Slikanje prstima ili dlanovima može biti uvod u obradu slova ili tumačenje priče. Uz to, učenje pokretom vrlo je važno, jer je kretanje izravno povezano s razvojem govora. Za prvi sastanak s klaunovima učitelj mora dobro pripremiti svako dijete koje dobro poznaje i zna što voli ili ne. Jednom kada dijete stekne pozitivno iskustvo, više mu nije potrebna priprema.
Žarka Klopotan: Djeca mogu učiti kroz umjetnost aktivno slušajući, promatrajući, oponašajući, vježbajući i izražavajući se. Umjetnost omogućuje razvoj promatračkih sposobnosti, analitičkih sposobnosti i sposobnosti izražavanja. Da bi djeca s ASD-om to postigla, moraju ih voditi, podučavati i podržavati odgovarajućim metodama. Pristup mora biti individualiziran i zasnovan na vizualno-kognitivnoj potpori i strukturiranju aktivnosti. Djeca s ASD-om trebaju biti motivirana, malo je onih koji imaju unutarnju motivaciju, motivaciju treba pobuđivati i poticati, pa čak i održavati.
4. Po vašem mišljenju: kako bi umjetnik klaun mogao imati najpozitivniji utjecaj u radu s djecom s poremećajem iz autističnog spektra?
Sandra Čavrak: Srž naših terapija je promicanje harmonije u osjećajima, tijelu i ponašanju, što dovodi do uživanja i opuštanja. Trebali biste izbjegavati napetosti. Znamo da je većina ljudi s ASD duboko zabrinuta, uplašena svijetom oko sebe koji ne razumije. Glavni cilj vašeg rada je smanjiti anksioznost na minimum. Kroz glazbu, pokret, boju? Ovo je manje važno.
Žarka Klopotan: Umjetnost doseže djecu s ASD-om ako pobudi njihov interes i pažnju. Djeca vole glazbu! Glazba, pokret, boje, dinamika pobuđuju njihov interes. Djeca s autizmom su na prvom mjestu djeca. Rad s njima još uvijek treba prilagoditi njihovom intelektualnom statusu, komunikaciji i osjetnim karakteristikama.
Puno vam hvala na intervju!
Projekt ClowNexus sufinanciran je programom Kreativna Europa Europske unije.
